Kardio-renalni sindrom kod slabosti srca

Znamo da je svaka nova dijagnoza izazov i može izazvati zabrinutost. Zato želimo da objasnimo šta je kardio-renalni sindrom na što jednostavniji način.

Što je kardio-renalni sindrom?

  • Kardio-renalni sindrom znači da različite bolesti srca uzrokuju smanjenu funkciju bubrega. I obrnuto. Možemo reći da su srce i bubrezi kao najbolji prijatelji – kad jedan ima problema, i drugi to oseća.
  • Čak 55% bolesnika sa srčanom slabošću ima I hroničnu bolest bubrega. Rizik smrtnosti je više nego 2X veći kod bolesnika koji imaju srčanu slabosti I  bubrežnu bolest u poređenju sa onima koji nemaju bubrežnu bolest. Kod bolesnika sa srčanom slabošću i EF leve komore ispod 40% (HFrEF) i sniženom funkcijom bubrega (eGFR 30-59 ml/min/1,73m²), rizik je povećan za oko 40%. (1, 2)
  • Kod slabosti srca, često i bubrezi počinju slabije da rade, što može dodatno zakomplikovati lečenje I pogoršati dugoročnu prognozu bolesnika sa srčanom slabošću, čak I značajno skratiti preživljavanje ukoliko se ne otkriju i ne leče na vreme.
  • Ipak, nemojte se brinuti– ovo je čest, dobro poznat problem i postoje načini kako vaš lekar može da vam pomogne.[1,2]

Kako dolazi do problema?

Kada srce ne pumpa krv dovoljno snažno, bubrezi ne dobijaju dovoljno krvi i zato ne mogu ispravno da funkcionišu. To može dovesti do nakupljanja tečnosti u telu, oticanja nogu i umora. Osim toga, telo šalje signale i supstance (slične hormonima), koji mogu dodatno opteretiti i srce i bubrege. Ove promjene mogu biti zbunjujuće i zabrinjavajuće, ali važno je znati da postoji mnogo načina kojima ih možemo ublažiti I lečiti.[1,4]

Kako prepoznati kardio-renalni sindrom?

  • Neki od znakova koje možete primetiti su umor, kraći dah ili oticanje nogu. Takođe se mogu pojaviti i smanjen apetit, mučnina, smanjena količina mokraće koju izbacujete.
  • Zbog zadržavanja tečnosti u organizmu pored pojave otoka nogu, ponekad i stomaka; često dolazi i do porasta vrednosti krvnog pritiska i pored redovnog uzimanja terapije. Ukoliko primetite ove simptome, odmah se javite vašem lekaru.
  • Prepoznavanje kardio-renalnog sindroma otežava pojava istih ili vrlo sličnih tegoba  i kod izolovane srčane slabosti kao i kod izolovane bubrežne slabosti (umor, otok nogu, brzo zamaranje, kratak dah).
  • Ipak, ima i razlika: pojava otoka oko očiju je karakteristična za bubrežne bolesti, porast vrednosti uree i kreatinina u krvi, pojava proteina u mokraći, smanjena količina mokraće koja se izluči u toku dana….

Da bi postavio dijagnozu kardio-renalnog sindroma vaš lekar će :

  • prvo razgovarati sa vama da bi saznao koje tegobe imate.
  • Zatim će vas pregledati,
  • uraditi elektrokardiogram,
  • Uradiće laboratorijsku analizu krvi i urina kako bi odredili kakva je bubrežna funkcija, odnosno kako rade vaši bubrezi. Pratićemo redovno vrednosti elektrolita- kalijuma i natrijuma, kao i vrednosti uree i kreatinina iz krvi.
    • Takođe nam je važno da znamo i koliko proteina i to posebno albumina gubite urinom. Zato ćemo vam uraditi analizu prvog jutarnjeg urina na albumine pa ako ih gubite u velikoj količini tražićemo da uradite i analizu urina (skupljanog tokom 24 sata) na proteine, metodom po Biuretu. Ti podaci će nam olakšati vaše lečenje.
    • Uradiće i pregled urina i urinokulturu ukoliko sumknja da je možda infekcija urinarnih puteva dovela do pogoršanja funkcije bubrega. Ovo je dosta čest razlog nastanka kardiorenalnog sindroma kod dijabetičara, starih, posebno starijih muškaraca sa značajno uvećanom prostatom ili starijih žena sa dijabetesom i sklonošću ka infekcijama. Lečenje je važno započeti na vreme, što pre, i to prema dobijenom antibiogramu koji pokazuje tačno na koji antibiotik je bakterija koja je uzročnik osetljiva.
  • Uradiće rentgenski snimak grudnog koša- kako bi video da nije možda u pitanju nakupljanje vode u plućima ili u plućnoj maramici, kao i da bi video ima li znakova infekcije disajnih puteva i pluća.
  • Najverovatnije će preporučiti da uradite ultrazvuk srca i bubrega. Sve to pomaže da što ranije otkrijemo uzrok nastalog kardio-renalnog sindroma i bolje se pobrinemo za vaše zdravlje.[2,5]

Kako se leči?

Lečenje se prilagođava svakom pacijentu posebno, s puno pažnje i brige.

Glavni cilj je olakšati rad srca i bubrega i pomoći vam da se osjećate što bolje. Evo koji se lekovi mogu koristiti :

  • Diuretici (lekovi za izlučivanje viška vode) – ali pažljivo, kako ne bi previse opteretili bubrege ili doveli do pojave dehidracije (prekomernog gubitka tečnosti)
  • Posebni lekovi za srce (ARNI, ACE inhibitori, ARB, beta-blokatori).
  • Lekovi koji će popraviti ritam i frekvencu rada srca (puls)
  • Antibiotici ukoliko postoji infekcija…
  • Izbor lekova je određen preporukama Udruženja kardiologa Evrope čiji član je I Udruženje kardiologa Srbije. Precizni izbor lekova I njihova doza kod svakog bolesnika je individualna I zavisi od mnogo faktora (starost, funkcija bubrega, snaga srčane pumpe leve komore procenjena ehokardiografijom, specifična bolest srca koja je razlog srčane slabosti, prisutni drugi komorbiditeti- odnosno prisutna druga oboljenja: šećerna bolest, gojaznost, hipertenzija, anemija, bolesti creva i/ili jetre; alergije na lekove, telesna težina bolesnika…)
  • U nekim slučajevima potrebna je i dodatna podrška, poput dijalize ili posebnih medicinskih uređaja.[4,5]
  • Važno je izbegavati lekove koji nisu dobri za bubrege- tj. koji su nefrotoksični. To su kontrastna jodna sredstva, neki antibiotici na primer. Vaš lekar će uvek pažljivo razmotriti koji su lekovi za vas poželjni I dobri a koji ne; I vrlo pažljivo će učiniti pravi izbor.
  • Nemojte se ustezati da postavite vašem lekaru pitanja o svemu što vam nije jasno, ili vas dodatno zanima. Samo ako dobro poznajete svoju bolest možete biti subjekat lečenja. Dobro informisan bolesnik je najvažniji I najbolji pomoćnik lekaru u procesu dijagnostike I lečenja.[3,4]
  • Ishrana i način života: Preporučuje se smanjen unos soli (–manje soli pomaže u kontroli krvnog pritiska i sprečava zadržavanje tečnosti) i tečnosti (prema savetu lekara, kako bi se izbeglo preopterećenje srca i bubrega). Važno je izbegavati masnu i prženu hranu (birajte kuvana, pečena ili dinstana jela). Jedite više svežeg povrća i voća – ali uz kontrolu količine, posebno kod problema sa bubrezima, Smanjite unos crvenog mesa – birajte nemasno meso, ribu ili piletinu. Izbegavajte industrijske proizvode – konzervirana hrana, suhomesnati proizvodi i brza hrana sadrže mnogo soli i masti.
  • Prilagodite fizičku aktivnost – u skladu sa mogućnostima i preporukama lekara.
  • Prestanite sa pušenjem i smanjite stres – to pozitivno utiče na opšte zdravlje.

Prognoza

Kardio- renalni sindrom može doneti dodatne izazove u lečenju i nepovoljno utiče na prognozu srčane slabosti. Međutim, rana dijagnoza i dobra saradnja s lekarom mogu vam pomoći da prebrodite i ovaj izazov,  popravite kvalitet svog života. Briga o sebi i poverenje u vaš tim lekara su ključni.[1,3,5]

Zaključak

Srce i bubrezi najbolje rade onda kada i srce i bubrezi rade- dobro. Svaka bolest srca pa tako i srčana slabost (i akutna i hronična) dovodi do otežanog rada i slabije funkcije bubrega. Redovne kontrole, iskren i otvoren razgovor s lekarom i pozitivno razmišljanje mogu vam pomoći da lakše prođete i kroz ovaj izazov. [2,4,5]

Reference

  1. Ronco, C. et al. Cardiorenal Syndrome. J Am Coll Cardiol. 2008;52(19):1527–1539.
  2. Theresa A McDonagh, Marco Metra, Marianna Adamo, ESC Scientific Document Group , 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure: Developed by the Task Force for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure of the European Society of Cardiology (ESC) With the special contribution of the Heart Failure Association (HFA) of the ESC, European Heart Journal, Volume 42(36) 2021: 3599–3726, https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehab368
  3. Theresa A McDonagh, Marco Metra, Marianna Adamo, et al. ESC Scientific Document Group , 2023 Focused Update of the 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure: Developed by the task force for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure of the European Society of Cardiology (ESC) With the special contribution of the Heart Failure Association (HFA) of the ESC, European Heart Journal, 44 (37) 2023, 3627–3639,  https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehad195

prof. dr Nataša Marković Profesor kardiologije

Leave a reply